Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 19. avgusta, proslavljaju Preobraženje Gospodnje, jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika, dan koji je u crkvenom kalendaru obeležen crvenim slovom i zauzima posebno mesto u tradiciji i običajima našeg naroda. Ovaj praznik ne podseća samo na važan događaj iz života Isusa Hrista, već nosi duboku duhovnu poruku o veri, nadi i preobražaju čovekove unutrašnje prirode.
Narodni običaji
Pored svog liturgijskog i teološkog značaja, Preobraženje je u narodu oduvek bilo povezano i sa bogatim običajima – posebno sa osveštavanjem grožđa i drugog voća, što simbolizuje duhovni i prirodni preobražaj, prelazak iz letnjih u jesenje dane, kao i zahvalnost za darove koje priroda pruža.
Veliki broj vernika neće čak ni da okusi grožđe pre 19. avgusta, jer se tek posle Preobraženja ono „preobrati“ u zrelo.
Jedno od ustaljenih verovanja je da na današnji dan ne treba spavati niti plakati, jer će takav biti tokom cele godine – plačljiv i pospan. Takođe, ne valja ni ići u kafanu – da vam to ne bi prešlo u naviku, pa da ne postanete raspikuće.
U nekim krajevima Srbije majke maloj deci prišivaju parice na odeću da bi ih zaštitile od demona, a ponegde je običaj i da se beru lešnici i čuvaju tokom cele godine kako bi poslužili kao lek kada nekog zaboli uvo.
Postojao je i običaj da devojke i žene tog dana odrade od svakog ženskog posla pomalo, kako bi cele naredne godine bile vredne. A smatra se da nakon Preobraženja više nema tropskih vrućina do naredne godine.
Preobraženje nije samo dan kada se osveštava grožđe, već i trenutak da čovek preobrazi sebe – da ostavi brige i loše navike iza sebe, a krene u nove dane sa više vere, nade i dobrote u srcu. Veruje se da onako kako provedete ovaj praznik, takvi će vam biti i dani koji slede, pa ga provedite u miru, slozi i veselju, sa najmilijima i uz zahvalnost za sve darove koje život pruža.
zena.blic.rs